Leita ķ fréttum mbl.is
Embla

Fęrsluflokkur: Umhverfiš og nįttśruvernd

Tylliįstęšur hjį Rio Tinto Alcan

Fariš hefur fé betra eša "good riddance" er stundum sagt. 

Mķn vegna męti jafna viš jöršu įlveriš ķ Straumsvķk, ekki er žaš umhverfisprżši svo mikiš er vķst.

Enginn žarf aš reyna aš segja manni aš reksturinn standi og falli meš žvķ hvort 32 allra lęgst launušustu starfsmennirnir af 450 starfs­mönn­um, fari į verktakasamning ķ staš launžegakjara.

Įlverš ķ heiminum hefur lękkaš. Lengi hefur veriš reynt aš fį samžykki ķbśanna fyrir stękkun įlversins ķ Straumsvķk žar sem žaš žykir óhentug stęrš sem rekstrareining į teikniborši įlvera Rio Tinto Alcan. Žaš samžykki fęst ekki ķ ķbśakosningum.

Nś eru menn aš nota yfirvofandi verkfall sem tylliįstęšu til aš knżja į um endurskošun samnings um raforkuverš, samt ku fyrirtękiš ekki borga skatta hér į Ķslandi.

Vonandi standa stjórnvöld ķ lappirnar gagnvart žessum įlrisa.

 

 

Alltaf eru minnst tvęr hlišar į hverjum peningi:

Nżta mętti svęšiš ķ Straumsvķk į nįttśrvęnni og skemmtilegri hįtt en nś er gert. Žaš er skortur į vinnuafli į Ķslandi. Rętt er um aš flytja žurfi inn til landsins ca 5 žśs. manns til starfa hér. Starfsmenn įlversins yršu žvķ varla mjög lengi ķ vandręšum meš aš finna sér ašra vinnu.

Vel mętti breyta svęšinu ķ ašstęšur til lśxusdvalar erlendra gesta. Reykjanes Geopark er nżveriš kominn į lista hjį UNESCO. Sjóböš eru ķ tķsku. Śtsżni er fallegt til hafs. Hafgolan er fersk og ómenguš. Stutt er ķ fyrirtaks golfvöll annarsvegar og įhugaverša og ósnerta nįttśru Reykjaness hinsvegar. Ein besta stórskipahöfn landsins er viš įlveriš, tilvalin fyrir skemmtiferšaskip, bein leiš inn ķ ęvintżraheim Reykjaness. Einnig er stutt til höfušborgarsvęšisins, meš öllu žvķ śrvali veitingahśsa sem völ er į, žökk sé vaxandi feršažjónustu.  :) 


mbl.is „Įkaflega sérstakt“ ef įlveriš lokar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Gjaldtaka bönnuš viš Geysi

geysir-hverasvaedi-eignaskipti

 

Žį er gjaldtökumįlinu viš Geysi loks lokiš, Hérašsdómur stendur óhaggašur.

Landeigandafélagi Geysis ehf., er óheimilt aš innheimta gjald af feršamönnum inn į Geysissvęšiš.

Ég fagna žessari nišurstöšu.

Lögbrjótar munu vonandi endurgreiša feršafólki žaš sem žeir hirtu af žvķ ķ leyfisleysi.  

 

"Landsvęšiš viš Geysi, sem įfrżjandi hugšist samkvęmt framangreindu selja feršamönnum ašgang aš, er sem fyrr segir ķ sameign stefnda og eigenda žriggja jarša, sem eru hluthafar ķ įfrżjanda og geršu viš hann žjónustusamning 1. jśnķ 2013, en innan žessa svęšis er jafnframt spilda, sem tilheyrir stefnda einum.

Um landsvęši žetta gilda óskrįšar reglur ķslensks réttar um sérstaka sameign, žar į mešal um hvernig įkvöršun verši tekin um nżtingu žess.

Af žeim reglum leišir aš til óvenjulegra rįšstafana varšandi nżtingu sameignar eša rįšstafana, sem eru meiri hįttar žótt venjulegar geti talist, žarf samžykki allra sameigenda.

Eigendur landsvęšisins įkvįšu ekki ALLIR sķn į milli aš taka upp žann hįtt aš krefja feršamenn um greišslu fyrir ašgang aš žvķ, heldur var žaš įfrżjandi einn.“

Nišurstaša Hęstaréttar: sjį nįnar hér


Žegar bošiš er til veislu

Ķ fréttum er žaš helst aš Ķslendingar eru nżbśnir aš uppgötva aš śtlendir feršamenn hafa sömu lķkamlegu žarfir og innfęddir, žeir žurfa aš hafa hęgšir og žvaglįt daglega, sumir jafnvel oft į dag.

 

Eftir aš hafa kappkostaš žess ķ įratugi aš fį erlenda feršamenn til landsins meš öllum tiltękum rįšum, kemur ķ ljós aš gleymst hefur aš gera rįš fyrir žessari litlu grunnžörf.

Innfęddir eru kampakįtir meš žau nżju störf sem skapast vegna žessara erlendu gesta og allar žęr stórauknu tekjur sem žeim fylgja og fita rķkissjóš hraustlega svo um munar.

Mörgum žykir žó ekki til greina koma aš eyša örlitlu broti af žessum auknu tekjum til aš byggja upp innviši, aš taka sómasamlega į móti gestunum (salerni, göngustķga, bķlastęši).

 


Nįttśran getur ekki bešiš

Nįttśran getur ekki bešiš

 

Nįttśran getur ekki bešiš.

Fyrir liggur aš feršažjónustan er sś atvinnugrein sem er ķ mestum vexti ķ samfélaginu.  Kannanir mešal gesta sem heimsękja landiš,  sżna aš nįttśran er ótvķrętt helsta ašdrįttarafliš. 

Žörf er fyrir opinbera stefnumótun og langtķmaįętlun ķ greininni. Viš sem samfélag  žurfum aš leggja af mörkum, til aš hafa įhrif į žróun žessara mįla. Mestu skiptir aš žróunin verši ķ sįtt viš nįttśruna okkar. 

Feršažjónustan į inni fyrir śtgjöldum 

Žęr nįttśruperlur sem mest į męšir, eru ķ raun ekki margar. Setjum višhald og verndun žeirra į fjįrlög.  

Feršažjónustan "į inni" fyrir žeim śtgjöldum śr rķkissjóši. Žannig sleppa allir viš žann hvimleiša hįtt, aš settir verši upp rukkunarskśrar śt um hvippinn og hvappinn.

Feršažjónustan er oršin afgerandi, langstęrsta gjaldeyrisskapandi atvinnugreinin hér į landi. Tekjur ķslenskra fyrirtękja af erlendum feršamönnum nįmu ķ fyrra rśmlega 300 milljöršum, tępri milljón į hvern Ķslending og voru rśmlega fjóršungi meiri en tekjur af sjįvarśtvegi. Tekjur af ķslenskum feršamönnum eru hér ekki teknar meš ķ reikninginn. Feršamönnum er jafnt og žétt aš fjölga um allan heim, sér ķ lagi ķ Noršur-Evrópu.  

Rķkiš, ž.e. viš, höfum skyldur ķ žessum efnum, viš nįttśruna og komandi kynslóšir.
Tekjustofninn er til stašar og hann er sannarlega stór. Greinin er atvinnuskapandi fyrir mikinn fjölda fólks og žaš er hagkvęmt fyrir samfélagiš. Um helmingur allra nżrra starfa sem skapast hafa ķ landinu frį įrinu 2010 eru ķ feršažjónustu. Til aš setja stęršargrįšuna ķ samhengi, er žessi helmingur sem telur um 4600 störf, nokkru fleiri en allir ķbśar Seltjarnarness aš börnum meštöldum.

Öll vitum viš aš launžegar žessa lands borga skattana sķna, enginn kemst upp meš annaš. Skattžrep tvö hefst viš 290 žśsund króna mįnašarlaun og tekjuskattsprósentan er 37.3%. Hlišartekjur rķkins af feršažjónustu eru žannig mjög miklar. Fleira mętti upp telja ķ žeim efnum. Hvort tekjur rķkisins ęttu aš vera meiri, mį lengi velta fyrir sér. Leiširnar eru margar og mismunandi, sem hęgt vęri aš fara.

Hęttum aš karpa um leišir 

Umhverfisįhrif feršažjónustunnar žarf aš skoša sem umhverfismįl, en ekki bara sem feršamįl. 

Nįttśran getur ekki bešiš, į mešan fólk karpar um leišir.
Nefnd eru komugjöld, gistinįttagjöld, nįttśrupassi og hver bendir į annan ķ umręšunni. 

Ef viš skošum žetta ķ stęrra samhengi og tökum dęmi śr öšrum atvinnugreinum, s.s. sjįvarśtvegi og landbśnaši, žį er rķkiš aš leggja žeim atvinnuvegum til bżsna mikiš fé. Ķ feršažjónustunni er žaš hins vegar alls ekki svo. Įlišnašurinn er žrišji stęrsti atvinnuvegurinn ķ landinu. Žar ku ekki greiddir skattar, heldur hagnašur fluttur śr landi meš gerviskuldsetningu og rįšamenn standa rįšalausir.

Opinberar tölur sżna aš enginn atvinnuvegur ķ landinu hefur haft jafn lķtiš rannsóknarfé og feršažjónustan. Viš/skattgreišendur berum kostnašinn af rannsóknum fyrir sjįvarśtveginn, žaš eru ekki bara eigendur sjįvarśtvegsfyrirtękjanna sem borga žęr og žaš sama į viš um rannsóknir ķ landbśnaši. Styrkjakerfi  landbśnašarins kostar okkur lķka skildinginn. Viš/skattgreišendur berum kostnašinn af rekstri rįšherraembętta, rįšuneytum og öšrum tilheyrandi stofnunum fyrir sjįvarśtveg og landbśnaš. Umhverfisrįšuneyti var hins vegar lagt nišur og rįšuneyti feršažjónustu hefur aldrei veriš til.

Viš sem samfélag žurfum aš gera rįšstafanir ķ žessum efnum, višurkenna ķ verki aš viš öll berum įbyrgš į nįttśrunni okkar. Nęsta verkefni vęri, aš koma į sanngjarnari skiptingu milli atvinnuvega, śr tekjustofnum rķkissjóšs. 

 

Greinin var įšur birt ķ Morgunblašinu 12.mars 2015

 

.


Óviršing viš gestrisni og traust

bleikuur 

Nżafstašinn gjörningur viš Geysi var hin mesta óviršing viš nįttśru Ķslands og žį gestrisni og traust sem gestkomendum er sżnd meš žvķ aš hafa svęšiš ólęst. Gjörningurinn var sóšaskapur en ekki list.

Marco Evaristti sem framkvęmdi gjörninginn fullyršir aš enginn varanlegur skaši eigi sér staš ķ hvernum eša svęšinu ķ kringum hann. Evaristti er ekki sérfręšingur um hitasęknar örverur og žekkir ekki įhrif matarlits į žęr, frekar en hvaša leikmašur sem er.

Ég er ekki sérfręšingur en vil leyfa nįttśrunni aš njóta vafans og fordęmi yfirganginn sem ķ verknašinum felst.   

Mildilega er tekiš į uppįtękinu, mašurinn er sektašur um 100 žśs kr og ef hann ekki greišir sektina fęr hann 8 daga fangelsi. 

Sé litiš į feril žessa "listamanns", žį finnst mér eins og honum sé a.m.k. jafn mikiš ķ mun aš fį athygli og aš skapa įhugaverša list. Aš nota 3.000 lķtra af mįlningu į Gręnlandi, aš setja gullfiska ķ mixera (og sumir sżningargestir létu sig hafa žaš aš żta į takkann), aš vilja frysta fanga sem var dęmdur til dauša og breyta leyfunum ķ fiskamat - er m.a. į afrekaskrį hans.

Ég vona aš Marco Evaristti verši į bannlista ef slķkur er til, hjį lögregluyfirvöldum og honum verši ekki framar hleypt inn ķ landiš, ķ nafni nįttśruverndarlaga.

 

Mér finnst įstęša til aš nefna (sbr mešf. frétt) aš svokallašir "Landeigendur į Geysi" eins og žeir kalla sig sjįlfir, eiga ekki Geysi, Strokk eša hverasvęšiš sjįlft, heldur eru hlutaeigendur ķ kraga ķ kringum žaš svęši sem hverirnir eru į. 

Merkilegt er aš fjölmišlar skuli samt alltaf leita til žeirra žegar Geysismįl ber į góma. 

Sjįlft hverasvęšiš (21.046 fermetrar) er 100% ķ eigu ķslenska rķkisins, ž.e. almennings, sem er hlutaeigandi ķ kragasvęšinu einnig. 

Višeigandi rįšuneyti er žvķ sį ašili sem fjölmišlar ęttu meš réttu aš snśa sér til.

 

geysir-hverasvaedi-eignaskipti


mbl.is Ekki list heldur sóšaskapur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Setjum perlur į fjįrlög

Setjum višhald og verndun vinsęlustu feršamannastašanna į fjįrlög.

Feršažjónustan "į inni" fyrir žeim śtgjöldum śr rķkissjóši. Žannig sleppa allir viš žann hvimleiša hįtt aš settir verši upp rukkunarskśrar śt um hvippinn og hvappinn.

Feršažjónustan er oršin langstęrsta gjaldeyrisskapandi atvinnugreinin hér į landi. Tekjur ķslenskra fyrirtękja af erlendum feršamönnum nįmu ķ fyrra rśmlega 300 milljöršum, tępri milljón į hvern Ķslending og voru rśmlega fjóršungi meiri en tekjur af sjįvarśtvegi. Tekjur af ķslenskum feršamönnum eru hér ekki teknar meš ķ reikninginn. Įriš 2015 er gert rįš fyrir aš žessi tala fari ķ rśma 340 milljarša. Feršamönnum er alltaf aš fjölga um allan heim, sér ķ lagi ķ Noršur-Evrópu.  

Umhverfisįhrif feršažjónustunnar žarf aš skoša sem umhverfismįl en ekki bara sem feršamįl.

Rķkiš, ž.e. viš, höfum skyldur viš nįttśruna og komandi kynslóšir. Viš žurfum aš leggja af mörkum til aš hafa įhrif į žróun žessara mįla. 

Tekjustofninn er til stašar og hann er sannarlega stór. Greinin er atvinnuskapandi fyrir gķfurlegan fjölda fólks og žaš er hagkvęmt fyrir samfélagiš. Öll vitum viš aš launžegar žessa lands borga skattana sķna, enginn kemst upp meš annaš. Skattžrep tvö hefst viš 290 žśs króna mįnašarlaun og tekjuskattur er 37.3%. Hlišartekjur rķkissjóšs af feršažjónustu eru žannig mjög miklar. Fleira mętti upp telja ķ žeim efnum. Hvort tekjur rķkisins ęttu aš vera meiri mį lengi velta fyrir sér. Leiširnar eru margar og mismunandi, sem hęgt vęri aš fara.

Nįttśran getur ekki bešiš į mešan fólk karpar um leišir.

Nefnd eru komugjöld, gistinįttagjöld, nįttśrupassi og hver bendir į annan ķ umręšunni. 

Ef viš skošum žetta ķ stęrra samhengi og tökum dęmi śr öšrum atvinnugreinum, s.s. sjįvarśtvegi og landbśnaši, žį er rķkiš aš leggja žeim atvinnuvegum til bżsna-bżsna! mikiš fé. Ķ feršažjónustunni er žaš hins vegar alls ekki svo. Įlišnašurinn er žrišji stęrsti atvinnuvegurinn ķ landinu og ekki er žar veriš aš greiša skatta. Hagnašur er fluttur śr landi meš gerviskuldsetningu og rįšamenn eru rįšalausir.

Opinberar tölur sżna aš enginn atvinnuvegur ķ landinu fęr jafn lķtiš rannsóknarfé og feršažjónustan. Svo berum viš/skattgreišendur kostnašinn af rekstri Hafró fyrir sjįvarśtveginn, žaš eru ekki bara eigendur sjįvarśtvegsfyrirtękjanna sem borga žęr rannsóknir og rannsóknum ķ landbśnaši sömuleišis. Styrkjakerfiš ķ landbśnaši kostar okkur lķka skildinginn. Viš/skattgreišendur berum lķka kostnašinn af rekstri rįšherraembętta, öšrum tilheyrandi stofnunum, rįšuneytum fyrir sjįvarśtveg og landbśnaš. Umhverfisrįšuneyti var hins vegar lagt nišur og rįšuneyti feršažjónustu hefur aldrei veriš til.

 

Žęr nįttśruperlur sem mest męšir į eru ķ raun ekki margar. Gott fyrsta skref strax ķ nśinu, vęri aš setja višhald og verndun žeirra į fjįrlög. Žannig višurkennum viš sem samfélag aš viš sjįlf berum įbyrgš į nįttśrunni okkar.

Žannig getur rķkiš haft įhrif į žróun mįla til framtķšar.

Nęsta verkefni vęri svo aš koma į sanngjarnari skiptingu milli atvinnuvega śr tekjustofnum rķkiskassans.

 

 

_sland.jpg

 

.


Njótum og verndum ķ senn. Fróšlegt, um göngustķga ķ nįttśrunni:

 

 Erindi Bob Aitken hefst į 2:45 mķnśtu.

 


Framtķšarsżn eša skammtķmaokur?

Hvers vegna er ein helsta nįttśruperla okkar Ķslendinga ekki frišlżst?

Fjįrmįlarįšuneytiš fer meš eignarhlut rķkisins į Geysissvęšinu. Rķkiš į um 23 žśsund fermetra ķ „hjarta hverasvęšisins“ viš Geysi. Žetta svęši er aš fullu og öllu ķ eigu rķkisins og er ekki hluti af eignum Landeigendafélags Geysis ehf.

Innan žessa svęšis eru flestar žęr nįttśruperlur sem gefa svęšinu gildi og ašdrįttarafl, s.s. Geysir, Strokkur og Blesi.

Ķsland ķ dag

 

Geysissvęšiš er ekki frišlżst. Vistkerfi svęšisins er mjög viškvęmt. Jaršvegur er vķša blautur og traškast aušveldlega śt. Hverahrśšur skemmist aušveldlega žegar gengiš er į žvķ. Gróšur er sérstaklega viškvęmur į svęšinu og landiš aušrofiš. Svęšiš er lķtiš og ekki aušvelt aš dreifa feršamönnum um žaš.

Į vef Umhverfisstofnunar segir aš frišlönd séu landsvęši sem mikilvęgt er aš varšveita vegna landslags, gróšurfars eša dżralķfs. Žar segir aš žrjįtķu og įtta svęši į landinu séu nś lżst frišlönd. Geysir er ekki  heldur į lista stofnunarinnar yfir nįttśruvętti, en į heimasķšu hennar segir aš nįttśruvętti séu sérstęšar nįttśrumyndanir og eru hverir nefndir žeirra į mešal.

 

Rótgróin įkvęši 

Įkvęši um frjįlsa för almennings um Ķsland er rótgróin. Skżrar heimildir žarf fyrir takmörkunum į umferš um land.

Nś stendur til hjį félagi sumra landeigenda į Geysissvęšinu, aš hefja gjaldtöku į morgun 10.mars. 

Landeigendafélag Geysis ehf. getur ekki įkvešiš einhliša aš hefja gjaldtöku aš Geysissvęšinu. Žegar bjóša skal žjónustu, žarf fyrst aš byggja upp žjónustuna og sķšan aš veršleggja hana. Ekkert hefur veriš gert žarna, ekkert er fyrirhugaš nema óljóst tal, engin framtķšarsżn hefur veriš kynnt. Gjaldtaka į ekki aš geta hafist į svęšinu nema samstaša sé um hana. Įkveši einhver aš fara inn į Geysissvęšiš, įn žess aš greiša gjald, er engin heimild til aš refsa viškomandi, s.s. meš žvķ aš greiša sekt. Žaš vęri žvķ refislaust aš neita aš borga.

Žótt Geysissvęšiš sé ekki frišlżst, var Nįttśruverndarrįši į sķnum tķma falin umsjón meš svęšinu. Umhverfisstofnun tók viš hlutverki Nįttśruverndarrįšs og er žvķ rekstrarašili aš Geysissvęšinu skv. nattśruverndarlögum. Žar segir aš Umhverfisstofnun, eša sį ašili sem falinn hafi veriš rekstur nįttśruverndarsvęšis, geti įkvešiš gjald fyrir veitta žjónustu. Hann geti ennfremur įkvešiš gjald fyrir ašgang aš svęšinu, ef spjöll hafi oršiš af völdum feršamanna eša hętta sé į slķkum spjöllum.

 

Gjaldtaka er óžörf

Feršažjónustan skilaši um 27 milljöršum ķ tekjur til rķkissjóšs į sķšasta įri. Feršažjónustan aflaši ķ fyrra meiri erlends gjaldeyris en nokkur önnur atvinnugrein į Ķslandi, alls sem svarar 275 milljöršum króna. Žessir aurar hljóta aš nęgja til aš byggja upp nįttśruvernd og žjónustu viš feršamenn į vinsęlustu stöšum. 

Margir leišsögumenn hafa sem einstaklingar komiš įbendingum į framfęri viš Umhverfisstofnun. Félag leišsögumanna hefur lagt lóš į žęr vogarskįlar sömuleišis. Fyrirstaša umbótavinnu hefur veriš skortur į samningsvilja landeiganda į Geysisvęšinu.

 

Sjįlfbęrni  ķ  nśtķš og framtķš.

Leita žarf aš sanngjarnri langtķmalausn fyrir heildina. Hér žurfum viš Ķslendingar aš vanda okkur. Hönnun framkvęmda žarf aš gerast af tilhlżšilegri viršingu fyrir žeirri einstöku perlu sem Geysissvęšiš er. Aš mķnu mati er mikilvęgasta sjónarmišiš ķ sanngjarnri lausn 

-  aš tryggja verndun nįttśrunnar til framtķšar.

 

Viš eigum ekki nįttśruna,  viš höfum hana aš lįni frį komandi kynslóšum.  

 

.


Ķ veislu

Lofthellir

Aš heimsękja Lofthelli ķ Bśrfellshrauni ķ Mżvatssveit er sannkölluš veisla fyrir skynfęrin. Myndręn upplifun og ęvintżri sem gleymist ekki žeim sem žangaš hafa komiš. Lofthellirinn er 3.500 įra gamall. Stęršin er 370 metrar į lengd. Hellisopiš er ekki stórt og žaš er žröngt aš komast nišur ķ hann. Hellirinn fannst įriš 1986 eftir įbendingu frį flugmanni.

Af öryggisįstęšum fer enginn žangaš einn:

Lofthellir6

null

null


Lżšręši er alltaf svariš

Žį er žaš komiš į hreint aš Ólafur Ragnar Grķmsson, forseti lżšveldisins, er byrjašur kosningabarįttu sķna og gerir žaš aušvitaš meš stęl, eins og hans var von og vķsa. Hann hęttir aldrei aš koma į óvart, hann Ólafur, og aš žessu sinni hóf hann barįttuna meš vištali į Bylgjunni.

Žar fór Ólafur mikinn. En žaš sem vakti sérstaka athygli mķna var, aš Ólafur talaši aldeilis sérlega fallega um einn af keppinautum sķnum um forsetaembęttiš. Hann nefndi ķtrekaš nafn Herdķsar Žorgeirsdóttur, og fór um hana mörgum fögrum oršum.

Til aš ekkert fari nś į milli mįla, žį sagšist Ólafur žekkja og meta Herdķsi mjög mikils. Og hann bętti um betur:  "Ég fylgdist vel meš hennar doktorsnįmi, hef lesiš hennar skrif og hśn hefur mikla kunnįttu og žekkingu į lżšręšinu, mannréttindamįlum og fjölmišlamįlum og skrifaši stórmerkilega doktorsritgerš ķ žeim efnum."

Žetta er nś ekki bara fallega sagt hjį Ólafi Ragnari  - žetta er lķka alveg hįrrétt. Hver sį, sem leggur leiš sķna į heimasķšu Herdķsar, herdis.is, sér, aš Ólafur Ragnar veit nįkvęmlega hvaš hann er aš segja.

Žetta er žeim mun athyglisveršara ķ ljósi žess aš Ólafur Ragnar hefur aš verulegu leyti breytt ešli forsetaembęttisins. Hann er fyrsti forsetinn, sem beitir mįlskotsréttinum  - ekki einu sinni, heldur žrisvar og žaš žarf vķst minna til aš verša umdeildur.

Žaš veršur eiginlega ekki betur séš en aš Ólafur Ragnar sé bśinn aš lżsa žvķ yfir aš Herdķs er meira en vel hęf til aš taka aš sér embętti forseta Ķslands, og žaš mį eiginlega segja žeim mun betur, sem hśn getur  - andstętt Ólafi Ragnari  - stašiš frammi fyrir ķslenskri žjóš sem tįknmynd nżrra tķma og nżrra gilda. Žaš er nś einu sinni žaš, sem okkar įgęta žjóš žarf öšru fremur.

Herdķs getur auk žess tekiš į mįlum af žekkingu og kunnįttu og hśn getur best allra frambjóšenda veriš rödd Ķslands į heimavelli jafnt og erlendis og lagt sem slķk įherslu į gildi jöfnušar, mannréttinda, lżšręšis og tjįningarfrelsis.

Ķslendingum vęri heišur aš žvķ aš kjósa ķ embętti forseta konu, sem getur talaš af žekkingu um mannréttindi į alžjóšavettvangi.

Žį er Herdķsi Žorgeirsdóttir betur en öšrum frambjóšendum treystandi fyrir žvķ verkefni aš gęta hagsmuna ķslensku žjóšarinnar hvaš varšar nįttśruaušlindir hennar og aušęfi  - sem mįlsvari lżšręšis og undir kjöroršinu "Lżšręši er alltaf svariš!" mun Herdķs standa vörš um sjįlfsįkvöršunarrétt ķslensku žjóšarinnar og undirstöšu sjįlfstęšis žjóšarinnar.

Vališ er žvķ aušvelt, žegar kemur aš kjördegi: Herdķs Žorgeirsdóttir er sś mannkostamanneskja, sem getur tekiš viš bśi aš Bessastöšum meš žeirri reisn og sęmd, sem viš Ķslendingar helst viljum.

 

Mešfylgjandi grein birtist į Visir.is


Nęsta sķša »

Höfundur

Marta B Helgadóttir
Marta B Helgadóttir

Höfundur er bókaormur, leiðsögumaður og verkefnastjóri. 

martahelga@gmail.com

Til að skoða það efni sem viðkemur Leshringnum: skoðið færsluflokkinn "bækur" hér neðarlega vinstramegin á síðunni.

Bloggfærslum sem ekki tengjast Leshringnum er stundum fargað eftir síðasta söludag.  

Ath.: Nafnlausir bloggarar eru ekki velkomnir á síðunni. Álit þeirra sem ekki tjá sig undir eigin nafni er ekki áhugavert. 

Þegar vindar blása byggja sumir skjólvegg en aðrir vindmyllur.

Bękur

Lesefni ķ Leshringnum

  • Herman Koch : Kvöldveršurinn
    Bókaspjall 20.feb.2011
  • Mary Ann Schaffer: Bókmennta og kartöflubökufélagiš
    Bókaspjall 9jan2011
  • Lene Kaaberbol og Agnete Friis: Barniš ķ feršatöskunni
    Bókaspjall 28nóv2010
  • Kajsa Ingemarsson: Sķtrónur og saffran
    Bókaspjall 31okt2010
  • Jón Kalmann Stefįnsson: Harmur englanna
    Bókaspjall 28.mars
  • Paul Auster : Lokaš herbergi
    bókaspjall 21.febrśar
  • Anne B Radge : Berlķnaraspirnar
    Spjalldagur 17.jan
  • Mark Haddon : Furšulegt Hįttarlag hunds um nótt
    Bókaspjall 6.desember 2009
  • Sue Monk Kidd : Leyndardómur bżflugnanna
    Bókaspjall 8.nóvember 2009
  • Ólafur Gunnarsson: Dimmar rósir
    bókaspjall 24.maķ 2009
  • Einar Kįrason: Ofsi
    bókaspjall 26.aprķl 2009
  • Gušrśn Eva Mķnervudóttir : Skaparinn
    Bókaspjall 29.mars 2009
  • Aušur Jónsdóttir : Vetrarsól
    Spjalldagur 22.feb 2009
  • Oscar Wilde : Myndin af Dorian Gray
    Spjalldagur 18.janśar 2009
  • Liza Marklund: Lķfstķš
    Spjalldagur 14.desember 2008
  • Jeanette Walls : Glerkastalinn
    Spjalldagur 16.nóvember 2008
  • Kristķn Marja Baldursdóttir : Óreiša į striga
    spjalldagur 12.október 2008
  • Kristķn Marja Baldursdóttir : Karķtas įn titils
    Spjalldagur 14.sept 2008
  • Yrsa Siguršardóttir : Aska
    Spjalldagur 17.įgśst 2008
  • Jóhanna Kristjónsdóttir : Arabķukonur
    Spjalldagur 13.jślķ 2008
  • Khaled Husseini: Žśsund bjartar sólir
    Spjalldagur 15.jśnķ 2008
  • Khaled Hosseini: Flugdrekahlauparinn
    spjalldagur 18.maķ 2008
  • Hrafn Jökulsson : Žar sem vegurinn endar
    spjalldagur 13.aprķl 2008
  • Jón Kalman Stefįnsson : Himnarķki og helvķti
    spjalldagur 9.mars 2008
  • Marina Lewycka: Stutt įgrip af sögu traktorsins į śkraķnsku
    spjalldagur 10.febrśar 2008
  • Pįll Rśnar Elķsson og Bįršur Jónsson: Breišavķkurdrengur
    spjalldagur 6.janśar 2008
  • Vikas Swarup: Viltu vinna milljarš
    spjalldagur 25.nóvember 2007
  • Bragi Ólafsson: Sendiherrann
    spjalldagur 4.nóvember 2007
  • Žorvaldur Žorsteinsson : Viš fótskör meistarans
    spjalldagur 30.september 2007
  • Milan Kundera: Lķfiš er annarsstašar
    spjalldagur 16.september 2007

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband